Studije izvodljivosti

Cilj pilot aktivnosti projekta nije unapređenje nauke, već rad na integraciji raspoloživih kapaciteta (infrastrukture, podataka, modela, i dr.) i znanja, u cilju pružanja boljih EO usluga u RoI. Pilot aktivnosti će trajati po 15 meseci (M09-M24), a konačni rezultati biće predstavljeni relevantnim učesnicima (posebno donosiocima odluka) u okviru odgovarajuće radionice.

PILOT 1 (T4.1): Adaptacija na klimatske promene (Adaptation to Climate Change – ACC)

(Lider: NOA)

RoI je na Međuvladinom panelu o klimatskim promenama prepoznat kao jedan od najosetljivijih regiona kada su u pitanju klimatske promena na Zemlji. Na klimatske promene u velikoj meri utiču različiti atmosferski procesi, posebno interakcija zračenja i primesa u atmosferi (npr. aerosola, oblaka, gasova staklene baste i gasova u tragovima), od kojih pojedine značajno doprinose i degradaciji kvaliteta vazduha. Ukratko, ACC će: (a) podržati održavanje regionalnih EO infrastruktura i pokrenuti potrebne sinergije, (b) unaprediti znanje o aktuelnim regionalnim politikama u vezi sa klimatskim promenama, i (c) dati pouzdane procene nivoa neophodne koordinacije i investicija u pravcu primene GEO, GEOSS i Copernicus inicijativa u RoI.

SERVICES & CASE SCENES

PILOT 2 (T4.2): Poboljšanja u upravljanju bezbednošću prehrane i vodama u  uslovima vremenskih nepogoda (Improved Food Security – Water Extremes Management – IFS-WEM)

(Lider: IBEC)

Bezbednost prehrane zavisi od brojnih faktora, kao što su vodni resursi i ekstremni uslovi (poplava i suša), vegetacijski stresovi, praćenje prinosa, kvaliteta i održivosti zemljišta. Biljkama neophodni azot, fosfor i kalijum nisu lako dostupni elementi u RoI. Opšti standardi i protokoli zasnovani na principima FAO za dugoročno praćenje zemljišta i minerala u njemu, po prvi put su definisani u RoI. Prvi put će dostupni EO kapaciteti, usluge i metode razvijene u nauci o zemljištu u poslednjih nekoliko godina, biti prilagođeni da zadovolje specifične potrebe mapiranja u RoI. Naučni izazov korišćenja brojnih satelitskih misija, uključujući i Copernicus, zajedno sa velikom bazom podataka merenja na terenu pružiće nove usluge i smernice za dobijanje bitnih parametara za bezbednost prehrane (npr. degradacija, zakišeljavanje i vlažnost zemljišta, kao i podaci o poplavama i sušama). Različiti setovi EO podataka, zajedno sa bibliotekama i meta podacima postaće dostupni putem GEO-CRADLE jedinstvene baze podataka svim potencijalnim korisnicima.

PILOT 3 (T4.3): Pristup sirovinama (Access to Raw Materials – ARM)

(Lider: EGS)

Prvi put u RoI, u okviru aktivnosti GEO-CRADLE projekta biće formirane smernice za dugoročno praćenje, mapiranje, i upravljanje mineralnim sirovinama, uz procenu promena i degradacije zemljišta tokom eksploatacije minerala. Najrazličitiji setovi podataka, zajedno sa meta podacima postaće dostupni u okviru Regionalne baze podataka. Posebno označene oblasti sa otpadnim materijalima unaprediće znanja o kritičnim, opasnim područjima za koje je potrebna sanacija. Predloženi plan za karakterizaciju otpada promovisaće metodologiju za obavljanje budućih istraživačkih aktivnosti, uz minimiziranje uticaja na životnu sredinu, i poboljšane procene održivosti i upravljanja post-rudarskim oblastima.

PILOT 4 (T4.4): Pristup izvorima energije (Access to Energy – SENSE)

(Lider: PMOD/WRC)

U okviru GEO-CRADLE projekta će se podržati i unaprediti regionalna EO infrastruktura kroz pilot aktivnost (Solar Energy Nowcasting SystEm, SENSE). SENSE će ukazati na načine kako da se maksimizira vrednost i benefit od EO ulaganja u RoI, kao i da se pokrene zajedničko delovanje privatnog sektora, javnih službi i zajednice korisnika. Krajnji korisnici bilo u javnom ili privatnom sektoru (npr. solarne elektrane, elektro mreže i distributeri, državni organi, pojedinačne instalacije solarnih panela) imaće koristi od informacija o dostupnosti solarne energije u realnom vremenu, što omogućava sigurnije predviđanje distribucije električne energije iz obnovljivih izvora energije, uz očuvanje prirodnih resursa i smanjenje oslanjanja na fosilna goriva. To će biti jedinstveni pokazatelj kako EO nauka i industrija (privatni sektor) mogu zajedno da rešavaju pitanja u oblasti „energetike“, podstičući odgovorne za donošenje odluka u kreiranju stimulativnih planova za buduće investicije. Ovo je od vitalnog značaja za održivi razvoj EO resursa i aktivnosti koje će ojačati konkurentnost i performanse u sektorima energetike i istraživanja.